Komunikacija između majke i djeteta počinje još u intrauterinoj fazi razvoja. Beba osluškuje svaki majčin pokret, disanje, otkucaje srca i prilagođava se njenom ritmu života.

Dok, sa druge strane, majka osjeća bebine pokrete i ostvaruje se emocionalna povezanost.

Po rođenju, prvi signal koji beba šalje okolini je plač. Prema obrascima urednog razvoja djeteta, od rođenja do trećeg mjeseca, dijete plače za različite potrebe.

Zatim, u periodu od trećeg do petog mjeseca, javlja se faza vokalizacije i brbljanja kada dijete spontano stvara slogovne kombinacije (“ma”, “ba”, “de”, “ta”). U periodu koji slijedi, odnosno od šestog do desetog mjeseca starosti, nastupa faza kanoničnog brbljanja kada dijete ponavlja iste slogove više puta (ma – ma, ba – ba, ta – ta, de – de).

Međutim, još uvijek ne govorimo o funkcionalnim riječima kod djeteta, nego o razvojnim procesima govora koji dovode do funkcionalnih riječi.

Logično pitanje koje se postavlja jeste šta je prva funkcionalna riječ kod djeteta?

Prva funkcionalna riječ kod djeteta podrazumijeva prvu riječ sa značenjem.
Nije rijetkost da roditelji u samom procesu uzimanja anamnestičkih podataka, na pitanje terapeuta kada se javila prva funkcionalna riječ, oni je poistovjećuju sa prethodno opisanom fazom brbljanja i udvajanjem slogova, koji imaju fonološki oblik riječi, slično zvuče, iako to još nisu prave prve funkcionalne riječi.

Funkcionalna riječ, tj. riječ sa značenjem, jeste kada pitamo i pokazujemo djetetu osobu ili sliku osobe sa pitanjem: “Ko je to?„ a ono jasno odgovori: “MAMA, BABA, TATA, DEDA”.

Ukoliko se dogodi da se prva funkcionalna riječ, na prethodno opisan način, nije javila do 15 mjeseci starosti djeteta, to, svakako, treba biti alarm roditelju da se javi stručnoj osobi, logopedu ili defektologu, kako bi se posavjetovao o potencijalnim uzrocima navedenog izostanka, te kako bi dobio adekvatne i stručne savjete vezane za daljnji razvoj govora djeteta.